Ulaganje u optičku infrastrukturu, već neko vrijeme izaziva sukob između HT-a i alternativnih operatora na čijoj je strani i HAKOM - regulator za poštu i telekomunikacije. HT želi uložiti četiri milijarde kuna, što bi izravno donijelo tri tisuće novih radnih mjesta. Ali traži cijenu koja će omogućiti povrat u razumnom roku, dok HAKOM inzistira na nižim cijenama za alternativne operatore. U HT-u ističu da se stvari već dvije i pol godine nisu pomaknule s mrtve točke. Suština problema je neadekvatni regulatorni okvir, koji nije poticajan za ulaganja, okvir koji ne potiče stvaranje novih vrijednosti, već distribuciju postojećih. U regulatornoj agenciji podupiru izgradnju optičke infrastrukture, ali s jednakim uvjetima za sve. HT, kao preduvjet za ulaganje u svjetlovodnu infrastrukturu, zahtijeva izuzeće od regulacije što je potpuno u suprotnosti s ciljevima koje je HAKOM obvezan provoditi, jer isti sprječavaju tržišno natjecanje i vode nas nazad u razdoblje monopola.
Ulaganje u optičku infrastrukturu, već neko vrijeme izaziva sukob između HT-a i alternativnih operatora na čijoj je strani i HAKOM - regulator za poštu i telekomunikacije.
HT želi uložiti četiri milijarde kuna, što bi izravno donijelo tri tisuće novih radnih mjesta. Ali traži cijenu koja će omogućiti povrat u razumnom roku, dok HAKOM inzistira na nižim cijenama za alternativne operatore. U HT-u ističu da se stvari već dvije i pol godine nisu pomaknule s mrtve točke. Suština problema je neadekvatni regulatorni okvir, koji nije poticajan za ulaganja, okvir koji ne potiče stvaranje novih vrijednosti, već distribuciju postojećih, smatra Siniša Đuranović operativni direktor u HT-u.
U regulatornoj agenciji podupiru izgradnju optičke infrastrukture, ali s jednakim uvjetima za sve. HT, kao preduvjet za ulaganje u svjetlovodnu infrastrukturu, zahtijeva izuzeće od regulacije što je potpuno u suprotnosti s ciljevima koje je HAKOM obvezan provoditi, jer isti sprječavaju tržišno natjecanje i vode nas nazad u razdoblje monopola, rekao je Marko Čavlović iz Hakoma.
Pred izbore u priču se uplela i politika. Lijeva koalicija inzistira na ulaganju pod svaku cijenu, dok u Vladi smatraju da se na HAKOM ne smije utjecati. U HNS-u kažu kako do ulaganja u optičku infrastrukturu mora doći što prije. U odnosu na dotrajale bakrene žice s njime bi dobili bolju i jeftiniju internetsku uslugu, te do 20 puta veću brzinu prijenosa podataka.
Da je HAKOM u pravu, smatraju i alternativni operatori. Ističu da HT nastoji dobiti privilegiranu poziciju na tržištu, te da su upravo alternativni operatori, unatoč skromnijim sredstvima, mnogo više ulagali u taj oblik infrastrukture.
Analitičari smatraju da je regulatorna agencija u ovom slučaju trebala biti fleksibilnija. Đuro Lubura, stručnjak za telekomunikacije, kaže kako bi agencija svojom mudrošću i znanjem trebala naći balans između onoga što je investitoru nužno, a to je povrat investicije, i onoga što je nužno drugim operatorima, a to je nemogućnost da HT time preuzme primat na tržištu. Još uvijek aktualna vlast potpuno podupire regulatornu agenciju.
I dok traje spor između sukobljenih strana, po običaju, najviše ostaju zakinuti korisnici.